Jedan od najvažnijih živućih majstora animiranoga filma, Jurij Norštejn autor je relativno malenog opusa, ali njegov rad svejedno ulazi u sve antologije i popise najvažnijih ostvarenja zadnjih desetljeća te se u cijelom svijetu animacije smatra jednim od najvećih dostignuća. Isprva radi kao fazer, crtač i animator, s Arkadijem Turinom je bio koautor 25. listopada – prvog dana (1968), filma nadahnutog vizualnošću sovjetske avangarde, a s Ivanom Ivanov-Vanom je napravio prvo Godišnja doba (1969) a potom, osvojivši nagradu na prvom Animafestu Zagreb, animirani spektak Bitka kod Keržence iz 1971., nastao prema djelu velikog skladatelja Rimski-Korsakova, a vizualno utemeljen na ruskoj srednjovjekovnoj vizualnoj tradiciji.

Kao samostalan autor najviše se nadovezuje na folklorne, bajkovite i druge tradicijske elemente, stalno usavršavajući tehnike fotografiranja, animiranja i postprodukcije, razvivši nov, jedinstven i prepoznatljiv umjetnički rukopis. Lisica i zec (1973), Čaplja i ždral (1974) te Ježić u magli (1975), iznimna i danas rado gledana ostvarenja, postavljaju temelje Norštejnovom remek-djelu Bajka nad bajkama (1979), još jednom pobjedniku Animafesta Zagreb, djelu često proglašavanom najboljim animiranim filmom svih vremena. Ovo ostvarenje prepoznatljive nostalgije i snažne liričnosti ukusno i funkcionalno koristi širok raspon tehnika specifičnih za animirani film, kao i onih korištenih u drugim vizualnim i audiovizualnim umjetnostima, uvijek iznova zapanjujući gledatelje svojom svježinom i emocionalnom dojmljivošću. Uz velike uspjehe u publicistici i filmskoj edukaciji te neke manje projekte u animaciji, Norštejn je zadnjih godina najviše radio na životnom projektu još nezavršene Kabanice, prema Gogoljevoj pripovjetci. 

Majstor animacije i uzor generacijama novijih autora Jurij Norštejn radi pomno i detaljno, pazeći na svaku sitnicu, a svojom ozbiljnošću i individualnošću je postavio visoke standarde suvremenoj umjetničkoj animaciji, standarde koje svaka nova generacija iznova pokušava dosegnuti. (N. Gilić)