MAJSTORI ANIMACIJE | KENTRIDGE EXPERIENCE | KENTRIDGE: URSONATA
William Kentridge: Ursonata
07/06 SRI 22:30 KINO SC
Temeljena na ideji istoimene zvučne pjesme (zvukovne poezije) koju je glasoviti dadaistički (točnije: Merz) umjetnik Kurt Schwitters stvarao od 1922. do 1932. i koji je unutar klasične glazbene forme četverostavačne sonate, intermedijalnim meandriranjem (između) zvuka, govora, glazbe i buke, propitivao konvencionalne granice umjetnosti, Ursonata Williama Kentridgea osebujno je hibridno
glazbeno-scensko djelo (bolje rečeno, audiovizualna igra) koje umjetnik predstavlja na 33. izdanju Svjetskog festivala animiranog filma - Animafestu Zagreb.
Nadovezujući se na inicijalnu Schwittersovu ideju da pjesnik nije tek pisac nego skladatelj riječi, odnosno, da je pisanje poezije de facto komponiranje riječi, a izvođenje njegove čitavo desetljeće stvarane Ursonate primarno auditivan eksperiment s akustičkim i nesemantičkim svojstvima jezika, William Kentridge svoju verziju Ursonate pak nadograđuje i vizualnim doživljajem te poigravajući se imaginarijem deriviranim iz vlastita umjetničkog opusa (crteži, animacije) uz VJ projekciju (Žana Marović) i glazbenu improvizaciju grupe glazbenika na sceni (Maja Rivić, Igor Pavlica, Stanislav Kovačić i Daniel Šuljić), sebe afirmira (otkriva) na sceni i kao raznorodnog polivalentnog autora i interpretatora (glumca i redatelja). Tako će Kentridge naglašenim gestama i posve neskrivenom dozom autoironijskog humora intonirati slogove i interpretirati drevne tzv. Ur-riječi osebujnog arhaičnog Ur jezika dok će se istovremeno na pozadini projicirati slike njegova Ur-leksikona prikazujući tako niz animiranih Ur-oblika (objekata) koji kontrahiraju, (po)kreću se i rastvaraju u ništavilu da bi se konačno integrirali i rekonstruirali u novoj cjelini. On u svojoj verziji Schwittersove Ursonate neće samo odati počast dadaističkom prethodniku, nego i ukazati na mogućnost prispodobivosti one davno odvojene (izgubljene) cjeline – uvjeren da je jezikom apsurda još uvijek moguće obratiti se (komunicirati sa svijetom) svijetu koji je smisao izgubio, odnosno, svakodnevno uspostavljati smisaonu vezu s besmislom.
IZVOĐAČI:
William Kentridge
Stanislav Kovačić (čelo)
Žana Marović (video mapping)
Igor Pavlica (vokal, truba)
Maja Rivić (vokal)
Daniel Šuljić (piano)