25. Svjetski festival animiranog filma – Animafest Zagreb otvara se u utorak 9. lipnja, u 19.30 u kinu Europa, te će za samo otvorenje prikazati čak osam kratkometražnih animiranih filmova različitih tema i tehnika, koji će najaviti izuzetnu raznovrsnost ovog festivalskog izdanja. Najavili su to na konferenciji za medije umjetnički ravnatelj festivala Daniel Šuljić, producentica Vjera Matković, izvršna producentica Paola Orlić te gosti: Ante Vrdelja, predstavnik Klastera hrvatskih proizvođača računalnih igara (CGDA), Alemka Lisinski, glavna hrvatska izbornica festivala Francuske u Hrvatskoj Rendez-vous, te, javljanjem putem Skypea, festivalski gosti Max Hattler, član žirija Natjecanja studentskog i namjenskog filma, i Tomm Moore, autor filma Pjesma mora i predavač na Animafestu Pro.

Više od 300 izvrsnih kratkometražnih i dugometražnih filmova, od kojih će brojni imati svjetske premijere a brojni su već osvojili nagrade na prestižnim svjetskim filmskim festivalima, uvjetno se može podijeliti po četiri tematske linije, kako su to na konferenciji za medije učinili Daniel Šuljić i Vjera Matković. Bili bi to filmovi velikih autora, zatim filmovi koji sugeriraju dobro raspoloženje (tzv. feel-goodi), animirane inovacije i eksperimenti te društveno-politički filmovi.

„Među filmovima velikih autora nalazi se kratkometražni Gospodar Riha Unta, kombinacija lutka-filma i računalne animacije, odnosno priča o psu čijeg je gospodara zamijenio hiroviti majmun. Estonski veteran Unt režirao ga je s velikom pažnjom za simboliku detalja i očitim stremljenjem prema alegorijskoj viziji. Spomenimo i, također kratkometražni, Piloti na povratku kući, postmodernističku preradu zbivanja iz Malog princa Priita i Olge Pärn, ili gorsko-slatku priču o prijateljima astronautima Ne možemo živjeti bez kozmosa Konstantina Bronzita. Među velikim je autorima i Paul Driessen koji se predstavlja s novim, kratkometražnim filmom Mačka susreće psa, u kojem čovjekoliki pas i njegov alter ego te čovjekolika mačka i njen alter ego krivudaju kroz alternativne realnosti koje se međusobno presijecaju.

Dobru bi zabavu trebao garantirati za Oscara nominiran kratkometražni Singl života (Job, Joris & Marieke), o životu kao pjesmi (ploči) koju ne možeš premotati unatrag. I legendarni američki autor Bill Plympton ima novi film u programu Animafesta, dugometražni Preljubnik, o muškarcu i ženi koji nakon slučajnog susreta započinju romansu. Feel-good je i kratkometražni Robovi glazbe Williama Garratta, s lucidnim prizorom različitih publika koje isto tako različito reagiraju na koncertima svojih omiljenih izvođača, a svakako spomenimo i Moj Moulton i ja Oscarovke Torill Kove, o frustracijama tinejdžerke koje izaziva njena proto-hipsterska obitelj“, istakao je Daniel Šuljić.

Vjera Matković naznačila je filmove iz drugih dvaju tematskih spletova. „Među filmovima koji se koriste inovacijama i eksperimentom nalazi se kratki Svijet sutrašnjice sada već legendarnog Amerikanca Dona Hertzfeldta, izveden kolažiranjem računalnih podloga i vrlo jednostavnog crteža. Allison Schulnik u kratkometražnom filmu Željni donosi tradicionalni filmski balet u tehnici stop-animacije i animacije glinom. Hrvatski autori Tomislav Babić i Dalibor Barić snimili su dugometražni filmski eksperiment – Nepoznate energije, neidentificirani osjećaji – u kojem su se poslužili računalnom obradom filma i fotografije kako bi dojmljivim vizualnim kolažem prikazali pseudožanrovsku priču o subjektivnom, unutarnjem doživljaju svijeta.

Niz se filmova bavi i politikom odnosno društvom. Izdvojimo primjerice Gospodin usamljeni Jin Sung Mina, o vršnjačkom zlostavljanju koje kreće radi nalakiranih noktiju glavnog lika. Zlatko Bourek i Pavao Štalter su filmom Wiener Blut tematizirali progon Židova u Drugom svjetskom ratu, a isti je rat okosnica dugometražnog Giovannijevog otoka Mizuha Nishikuba, inspiriranog istinitim događajem. Redateljica Signe Baumane je filmom Kamenje u džepovima oslikala sovjetsku, a zatim i nacističku invaziju u Latviji, ispričavši osobnu pripovijest isprepletenu s poviješću, uz feministički komentar.

Jalal Maghout je u fokus svog aktivističkog filma Suleima stavio sudionicu sirijske revolucije, a Zastavice na plaži Sarah Saidan, čija je stilizacija na tragu proslavljenog Persepolisa, govori o pripremama Iranki za natjecanje u plivanju ali dakako i o širem društvenom kontekstu Irana“, najavljuje Vjera Matković.

Fotografije s konferencije za medije pogledajte OVDJE!