Jeste li znali da se o Oscarima, medijski najeksponiranijoj filmskoj nagradi na svijetu, odlučuje i u Zagrebu? Jeste li znali da ju je jedan hrvatski animator osvojio gotovo u samim začecima hrvatske animacije? I znate li da zbog svega toga danas u Hrvatskoj imamo jedan od četiri najvažnija animacijska festivala u svijetu, čiji se pobjednik automatski kvalificira upravo za – Oscar?

Priča o vezi Oscara, animacije i Zagreba jedna je od tematskih cjelina ovogodišnjeg Animafesta, koji istovremeno obilježava i 65 godina od nastanka prvog filma danas čuvene Zagrebačke škole crtanog filma: bio je to Veliki miting Waltera i Norberta Neugebauera, koji su ga s grupom entuzijasta kreirali 1951. godine.

Samo deset godina kasnije, 1961. Surogat Dušana Vukotića osvojio je nagradu Oscar te ušao u povijest kao prvi neamerički autor koji je zaslužio to priznanje, nakon čega su hrvatski filmovi za nju bili nominirani još tri puta – Vukotićeva Igra, potom Tup-tup Nedeljka Dragića i Lutka snova Boba Godfreya i Zlatka Grgića.

Svih pet spomenutih bisera hrvatske animacije moći ćete zahvaljujući ovogodišnjem Animafestu pogledati na velikom platnu, u posebnoj programskoj cjelini na koju će se nadovezati i predavanje čuvenog teoretičara Giannalberta Bendazzija u sklopu Animafestova stručnog skupa Scanner (7. lipnja u 12:50 u Zagrebačkom plesnom centru), a koje obećava otkriti dosad nepoznate frapantne podatke o odnosu Oscara i Zagrebačke škole animiranog filma.

Bendazzijevo predavanje sasvim će sigurno pobuditi kontroverze, kao što su to učinili i filmovi uvršteni u Animafestovu programsku cjelinu najeksperimentalnijih dobitnika Oscara. Naime, u stručnim krugovima proglašeni dobitnik ne nailazi svake godine na odobravanje.

Općenito, ponekad je ta nagrada na glasu kao, doduše vrhunska u smislu pravila produkcije, ali pomalo konzervativna u smislu kreativne hrabrosti. Liste svih nominiranih i nagrađenih filmova naprotiv otkrivaju da u animiranom filmu postoji velika otvorenost prema kreativnim istraživanjima.

U ovom dijelu programa nekoliko je vrlo iznenađujućih naslova kao što su Tango Zbigniewa Rybczyńskog, koji zapravo uopće nije animirani film, zatim po svim pravilima teorije filma eksperimentalni Frank Film, ili klasik Normana McLarena Susjedi koji jezlatnu statuicu osvojio u kategoriji dokumentarnog filma, a ne kratkog animiranog.

O svom odnosu s Oscarima pričat će u Zagrebu i čuveni Peter Lord, suosnivač studija Aardman (Wallace and Gromit, Chicken Run, The Pirates! Band of Misfits...), produkcijske kuće koja upravo slavi 40 godina postojanja, tijekom kojih je za prestižni kipić bila nominirana ukupno 11 puta, a osvojila ga je u četiri navrata.

Konačno – 'oskarovski' program Animafesta zaokružit će izbor klasika nagrađenih zlatnim kipićem, i to u izboru umjetničkog (ali i privatnog) para producentice Marcy Page i skladatelja Normanda Rogera iz Kanade, čiji su projekti za Oscar bili nominirani 19 puta, a osvojili su ih čak 8. Marcy je odabrala filmove Ryan i Danski pjesnik (Oscari 2004. i 2006) te Divljina (nominacija 2011), dok je Normand iz svog opusa odabrao Čovjek koji je sadio drveće, Otac i kći i Svako dijete (Oscari 1987, 2000. i 1979).

Oscari su međutim tek jedna od tema golemog ovogodišnjeg Animafestova programa, u koji je uvršteno preko 300 filmova iz čitavog svijeta, a koje nikako ne biste smjeli propustiti pogledati u zagrebačkim kinima Europa i Tuškanac te Zagrebačkom plesnom centru od 6. do 11. lipnja.