Animacija je najvažniji izvozni proizvod japanske kinematografije, koja svake godine stvara nepregledno mnoštvo crtanih filmova omiljenih u cijelom svijetu. U polustoljetnoj povijesti animea uz začetnika Osamua Tezuku zlatnim slovima stoji upisano ime Hayaa Miyazakija, autora Nausikaje iz Vjetrovite doline, Princeze Mononoke, Avantura male Chihiro i Pokretnog dvorca, no kako se veliki redatelj polako povlači, postavlja se pitanje može li ga dostojno naslijediti sin Gorō Miyazaki, donedavno voditelj muzeja u očevu studiju Ghibli. Na posebnoj projekciji Svjetskog festivala animiranog filma – Animafest 2013. gledatelji će odgovor na tu nedoumicu moći potražiti u filmu Na Makovom brdu (2011), tek drugom radu 46-godišnjeg „nasljednika“, koji je 2006. debitirao Pričama iz Zemljomorja. Dilema možda neće biti u potpunosti riješena, budući da je Goru otac tijekom snimanja bio mnogo više od scenarista, ali zato mijazakijevskog „štiha“ neće nedostajati. 

Na Makovom brdu ljubavna je priča dvoje srednjoškolaca smještena u lučki grad Yokohamu 1963. godine, u vrijeme kada se Japan počinje ekonomski uzdizati nakon razaranja Drugog svjetskog rata. Okrenuti budućnosti, ali i povezani s tradicijom, Umi i Shun u osvit novog doba otkrivaju tajnu svoga rođenja. Umi se nakon očeva nestanka na moru i majčina odlaska u SAD prisiljena sama brinuti za obitelj, pa se u njezinu liku ocrtava i pitanje položaja žene u društvu – zrcalo cjelokupne civilizacijske slike. Shun je pak tipični mladi buntovnik koji nastoji sačuvati đački klub od poduzetničkih planova. Tu komponentu mladenačke pobune Hayao Miyazaki pronašao je u mangi iz 1980-ih koja je film i nadahnula. 

Na Makovom brdu izniman je prikaz svakodnevice razdoblja kroz osobne pustolovine te podsjetnik na izgubljeni idealizam jedne generacije. Karakteristično za Miyazakija oca, djelom se provlače nostalgični tonovi i snažan šintoističko-ekološki prosede. S bogato nacrtanih, civilizacijom još nepokorenih planina puca pogled na brzo napredujuću industrijalizaciju i urbanizaciju Japana, na dolazak teškog zagađenja oceana i rijeka. Suprotno uobičajenoj praksi animea, Gorō Miyazaki poput oca rijetko rabi statične crteže, limitirani pokret, naglašene rezove i specijalne efekte, već materijalu pristupa realistički, poštujući zakone fizike i anatomije. Nježnim linijama i mekim sjenčanjima stvara posvete ljepoti krajolika i gradićima po mjeri čovjeka nasuprot mahom smeđoj tehnologiji. Očevu odgoju Miyazaki sin zahvaljuje i preokupaciju osnovnim moralnim pitanjima, kao i manjak grotesknosti i izobličenja u poredbi s drugim stvaraocima animea. Naglasak na međuljudskim odnosima dao je filmu Na Makovom brdu dodatnu snagu u kontekstu razornog potresa koji je pogodio Japan 2011. godine. 

Posebna projekcija filma Na Makovom brdu je nakon svečanosti dodjele nagrade u subotu, 8.lipnja, u 20 sati u kinu Europa.

Ako je Hayao Miyazaki najcjenjeniji, onda je Mamoru Hosoda zasigurno najpopularniji redatelj dugometražnog animea. Milijune gledatelja privukao je prethodnim dvama filmovima – The Girl Who Leapt Through Time (2006) i Summer Wars (2009), za koje je osvojio i brojne nagrade. U svom novom djelu Djeca-vukovi, uvrštenom u Veliko natjecanje ovogodišnjeg Animafesta, Hosoda se nakon tema mladosti i snage zajednice okreće onoj majčinstva i odrastanja. Smještena u pitoresknu prefekturu Toyama, radnja filma Djeca-vukovi istovremeno je i ljubavna priča s fantastičnom premisom i duhovit, vedar prikaz sazrijevanja potomaka obitelji vukodlaka. Yuki i Ame moraju s roditeljima živjeti povučeno i čuvati tajnu obitelji, ali zbog razigranosti upadaju u razne simpatične nezgode. Hosoda želi prije svega razonoditi publiku svih generacija, ali u pozadini njegova filma leži i jedna dublja inspiracija. „Roditeljstvo, osobito majčinstvo, iznimno me fascinira. Privlače me blistava lica majki koje nose tu veliku odgovornost“ – kaže redatelj koji se, poput Miyazakija, ne zanima superjunacima i velikim događajima, već tzv. malim ljudima u neobičnim situacijama. I Hosoda poput Miyazakija ženi prepušta središnje mjesto pozornice, na kojoj se ona pojavljuje u ulogama zaljubljene djevojke, žene i majke, dominantna čak i kad dječje istraživanje preuzme film. Liku Hane glas je posudila japanska filmska zvijezda Aoi Miyazaki. 

Film Djeca-vukovi snimljen je kombinacijom klasične 2D-animacije i kompjutorske tehnologije: likovi i pozadine crtani su rukom poznatih umjetnika animea Takaakija Yamashite, Hiroshija Ohna, Toshiyukija Inouea i Toeija Doge, koji je animaciji učio i samoga Hosodu. Animacija godišnjih doba, još jednog tradicionalnog motiva animea, okoliša i odjeće posebno je uspjela u filmu Djeca-vukovi jer su na njoj radili brojni vanjski suradnici posvećeni tim aspektima. Za lik Hane brinuo se čak i osobni modni stilist, a kompjutorska obrada bila je briga Ryoa Horibea, koji je kreirao i virtualni svijet filma Summer Wars. Za potrebe filma Djeca-vukovi Mamoru Hosoda podigao je, naposljetku, i potpuno novi filmski studio Chizu.

Djeca-vukovi na programu je u petak, 7.lipnja, u 18 sati u kinu Europa te u nedjelju, 9.lipnja u Cineplexx Centru Kaptol.