Logo_hovers_2018
Title
Svjetski festival animiranog filma /
kratkometražno i dugometražno izdanje 4. do 9. lipnja 2018.
Svjetski festival animiranog filma / kratkometražno i dugometražno izdanje 4. do 9. lipnja 2018.
hr | en

Preminuo Zlatko Bourek – velikan hrvatskog animiranog filma
14/05/18

Zlatko Bourek, akademski kipar, režiser i autor crtanih i igranih filmova preminuo je u petak u 89. godini života.

Rođen 4. rujna 1929. godine u Slavonskoj Požegi, Zlatko Bourek diplomirao je kiparstvo i slikarstvo na Akademiji za primijenjenu umjetnost u Zagrebu u klasi prof. Koste Angelija Radovanija. Crtanim filmom počeo se baviti kao crtač podloga i scenograf u filmovima Dušana Vukotića i Vatroslava Mimice Cowboy Jimmy, Happy End, Inspektor se vratio kući i Kod fotografa te u seriji Profesor Baltazar.

Od 1960. godine, kao jedan od najistaknutijih predstavnika Zagrebačke škole crtanog filma, radi po vlastitim scenarijima. U povijesti hrvatske i svjetske animacije zlatnim će slovima ostati zapisani Kovačev šegrt, I videl sem daljine meglene i kalne – adaptacija Balada Petrice Kerempuha Miroslava Krleže, Bećarac, Kapetan Arbanas Marko, Mačka, Školovanje, Ručak, lutka-film Farsa i drugi. Ponajprije Bećarac iz 1966. i Mačka iz 1971., koja se i ove godine prikazuje u Animafestovom tematskom programu, neupitna su Bourekova remek-djela. Aktivan i relevantan sve do kraja svoga života, Bourek je s Pavlom Štalterom 2014. realizirao i vrlo dobro primljeni i nagrađivani film Wiener Blut, vizualno nadahnut Georgom Groszom i Ottom Dixom. Kao režiser i scenarist snimio je i tri igrana filma: Cirkus Rex, Crvenkapica i Ventrilokvist.

Inspirirajući se prije svega ekspresionizmom, Bourek je u svojim filmskim radovima otkrivao i likovne utjecaje drugih stilskih pravaca poput nadrealizma i pop-arta. Tematski, Bourek je bio zainteresiran ponajviše za folklor, književne teme, grotesku i naturalizam.

Od 1955. godine izlaže djela s područja primijenjene umjetnosti, grafičkim radovima javlja se 1959., a od 1963. djeluje i kao slikar. Okušao se u gotovo svim likovnim vrstama i tehnikama, a dokazao se i u raznim oblicima kazališnog stvaralaštva kao što su scenografija, kostimografija i režija, njegujući posebno snažno lutkarski teatar. Kao scenograf i kostimograf debitirao je u Dramskom kazalištu Gavella početkom 1960-ih, a često je radio i u inozemstvu, poglavito u SR Njemačkoj. Predstavom Hamlet (1982) u izvedbi kazališta ITD doživljava golem uspjeh i gostuje na najvećim svjetskim kazališnim festivalima. Radeći izrazito figurativni teatar, bilo s glumcima, bilo doslovno s figurama/lutkama, Bourek je otvorio novo poglavlje modernog hrvatskog likovnog i kazališnog stvaranja, koje se snažno ogledalo i u njegovu filmskom stvaralaštvu.

Od 2010. bio je redoviti član Razreda za likovne umjetnosti HAZU. Dobitnik je velikog broja domaćih i međunarodnih nagrada: Godišnje nagrade i Nagrade za životno djelo Vladimir Nazor, Nagrade grada Zagreba, Premije na 4. zagrebačkoj izložbi jugoslavenskog crteža, Nagrade VIII. Marulićevi dani te nagrada u Oberhausenu, Atlanti, Chicagu, New Yorku i Salernu.

Animafest je Zlatku Boureku 2015. godine, kada je prikazan i Wiener Blut, posvetio poseban retrospektivni program, no njegova veza s festivalom intenzivno je trajala od samih početaka festivala u 1970-ima, od kada su na Animafestu prikazivani njegovi brojni radovi.